Zaboravljanje nije uvek deo normalnog starenja
Rano prepoznavanje promena
pravi veliku razliku u lečenju
Zaboravljanje nije uvek deo normalnog starenja
Rano prepoznavanje promena pravi veliku razliku u lečenju
Da li prepoznajete neki od ovih simptoma?
Povremeno zaboravljanje imena ili mesta gde ste ostavili ključeve dešava se gotovo svima. Međutim, kada problemi sa pamćenjem počnu da utiču na svakodnevni život, važno je potražiti stručni savet.
Često zaboravljate nedavne događaje
Postavljate isto pitanje više puta
Gubite stvari i ne možete da ih pronađete
Teško pronalazite prave reči
Zaboravljate dogovore ili obaveze
Gubite se na poznatim mestima
Primećujete promene u rasuđivanju
Porodica primećuje promene koje vi ne uočavate
Da li je svako zaboravljanje znak demencije?
Ne. Sa godinama dolazi do blagih promena u pamćenju koje predstavljaju deo normalnog procesa starenja.
Međutim, postoje situacije kada problemi sa pamćenjem mogu biti znak:
- blagog kognitivnog poremećaja
- Alchajmerove bolesti
- vaskularne demencije
- drugih oblika demencije
- depresije
- poremećaja štitaste žlezde
- nedostatka vitamina
- poremećaja sna
- neželjenih efekata pojedinih lekova
Zbog toga je važno utvrditi pravi uzrok tegoba.
Kada je vreme za pregled?
Pregled neurologa preporučuje se ukoliko:
- zaboravljanje postaje sve učestalije
- problemi ometaju svakodnevne aktivnosti
- članovi porodice primećuju promene
- osoba se gubi u poznatom prostoru
- dolazi do promena ponašanja ili ličnosti
- postoje teškoće u planiranju ili donošenju odluka
- pojavljuju se problemi u govoru ili razumevanju
Kako izgleda dijagnostika?
Problemi sa pamćenjem zahtevaju pažljivu procenu.
Pregled može obuhvatiti:
- detaljan razgovor sa pacijentom i članovima porodice
- neurološki pregled
- procenu pamćenja, pažnje i drugih kognitivnih funkcija
- neuropsihološko testiranje kada postoji indikacija
- laboratorijske analize
- magnetnu rezonancu ili CT mozga
- dodatnu dijagnostiku po potrebi
Cilj je da se otkrije uzrok promena i započne odgovarajuće lečenje.
Šta je demencija?
Demencija nije jedna bolest, već naziv za grupu oboljenja koja dovode do postepenog slabljenja pamćenja, mišljenja, govora i drugih kognitivnih funkcija.
Najčešći oblik je Alchajmerova bolest, ali postoje i drugi tipovi demencije koji zahtevaju drugačiji pristup i lečenje.
Važno je naglasiti da se neka stanja koja liče na demenciju mogu uspešno lečiti ako se prepoznaju na vreme.
Kako se leče problemi sa pamćenjem?
Lečenje zavisi od uzroka. Može obuhvatiti:
- terapiju za usporavanje napredovanja bolesti kod određenih oblika demencije
- lečenje bolesti koje utiču na pamćenje
- kontrolu faktora rizika
- kognitivnu rehabilitaciju
- savete za porodicu i negovatelje
- redovne kontrole
Naš cilj je da što duže očuvamo samostalnost, funkcionalnost i kvalitet života pacijenta.
Život sa demencijom
Dijagnoza demencije menja život, ali ne znači da osoba odmah gubi samostalnost.
Uz pravovremeno lečenje, podršku porodice i redovne kontrole, mnogi pacijenti godinama zadržavaju veliki stepen nezavisnosti.
Važno je:
- redovno uzimati terapiju
- održavati mentalnu aktivnost
- ostati fizički aktivan
- negovati društvene kontakte
- uključiti porodicu u plan lečenja
Zašto NeuroExpert?
U NeuroExpertu se dijagnostikom i lečenjem poremećaja pamćenja i demencija bavi dr Vuk Milošević, neurolog sa posebnim interesovanjem za kognitivne poremećaje i demencije.
Naš pristup podrazumeva:
- detaljnu procenu simptoma
- individualni plan dijagnostike
- savremeni pristup lečenju
- dugoročno praćenje pacijenata
- podršku porodici tokom celog procesa lečenja
Verujemo da pravovremeno prepoznavanje promena pamćenja može značajno doprineti očuvanju kvaliteta života pacijenta.
Najčešća pitanja
Da li je svako zaboravljanje znak Alchajmerove bolesti?
Ne. Povremeno zaboravljanje može biti deo normalnog starenja ili posledica stresa, umora ili drugih zdravstvenih stanja.
Da li se demencija može izlečiti?
Trenutno ne postoji terapija koja u potpunosti leči većinu oblika demencije, ali postoje lekovi i nefarmakološke mere koje mogu usporiti napredovanje bolesti i poboljšati kvalitet života.
Kada treba dovesti člana porodice na pregled?
Ako porodica primećuje promene u pamćenju, ponašanju, rasuđivanju ili svakodnevnom funkcionisanju koje se ponavljaju ili napreduju, preporučuje se pregled neurologa.
Da li depresija može izazvati probleme sa pamćenjem?
Da. Depresija, anksioznost, poremećaji sna i neka druga stanja mogu dovesti do smetnji sa pamćenjem koje liče na demenciju, ali zahtevaju drugačije lečenje.
Da li fizička i mentalna aktivnost imaju značaj?
Da. Redovna fizička aktivnost, mentalne vežbe, društveni kontakti i kontrola faktora rizika mogu doprineti očuvanju kognitivnih funkcija i opšteg zdravlja.
Svaka promena pamćenja zaslužuje odgovor
Ako vi ili neko od vaših najbližih primećujete učestalo zaboravljanje, promene u ponašanju ili teškoće u svakodnevnom funkcionisanju, nemojte čekati da tegobe postanu izraženije. Stručna procena neurologa može pomoći da se utvrdi uzrok i započne odgovarajući plan lečenja.