Strah i napetost ne moraju
da upravljaju vašim životom
Strah i napetost ne moraju da upravljaju vašim životom
Da li prepoznajete neki od ovih simptoma?
Povremena zabrinutost je normalna. Međutim, kada strah, unutrašnji nemir i napetost postanu svakodnevni, počnu da utiču na san, posao, odnose i kvalitet života, vreme je da potražite stručno mišljenje.
Anksioznost se često ne prepoznaje odmah, jer se može ispoljiti i kroz brojne telesne tegobe.
- Stalna zabrinutost i osećaj da će se dogoditi nešto loše
- Unutrašnji nemir i nemogućnost opuštanja
- Ubrzano lupanje ili preskakanje srca
- Stezanje u grudima
- Osećaj nedostatka vazduha ili gušenja
- Drhtanje i preznojavanje
- Vrtoglavica i osećaj slabosti
- Napetost u mišićima
- Problemi sa koncentracijom
- Teškoće sa uspavljivanjem
- Izbegavanje ljudi, mesta ili situacija
- Iznenadni napadi intenzivnog straha
Panični napad može delovati kao ozbiljan telesni problem
Panični napad često počinje naglo. Osoba može imati osećaj da ne može da udahne, da će izgubiti kontrolu, pasti u nesvest ili doživeti srčani udar.
Zbog intenziteta simptoma mnogi ljudi godinama obilaze različite lekare, a da se pravi uzrok tegoba ne prepozna.
To ne znači da su simptomi umišljeni. Oni su stvarni, iscrpljujući i mogu ozbiljno da ograniče svakodnevni život.
Ne morate da se naviknete na život u stalnom strahu
Anksioznost i panični napadi mogu se uspešno kontrolisati. Važno je razumeti šta pokreće simptome, koliko dugo traju i na koji način utiču na svakodnevno funkcionisanje.
Psihijatrijski pregled predstavlja razgovor u kome se sagledavaju:
- simptomi i okolnosti u kojima se pojavljuju
- njihovo trajanje i intenzitet
san, raspoloženje i svakodnevno funkcionisanje - moguće telesne bolesti i terapija koju koristite
- stresni događaji i ranija iskustva
- individualne potrebe pacijenta
Na osnovu procene lekar predlaže odgovarajući pristup lečenju.
Individualni pristup lečenju
Lečenje može uključivati savetovanje, promenu svakodnevnih navika, psihoterapijski pristup i, kada je potrebno, odgovarajuću terapiju lekovima.
Cilj nije samo trenutno smanjenje straha, već vraćanje osećaja sigurnosti, kontrole i slobode u svakodnevnom životu.
Najčešća pitanja
Kako da znam da li je u pitanju anksioznost ili samo stres?
Stres je najčešće povezan sa konkretnim problemom i obično se smanjuje kada se situacija reši. Kod anksioznosti strah, napetost i zabrinutost mogu biti intenzivni, dugotrajni i nesrazmerni stvarnoj opasnosti. Kada simptomi utiču na san, posao, odnose ili svakodnevno funkcionisanje, preporučuje se stručna procena.
Kako izgleda panični napad?
Panični napad predstavlja iznenadan talas intenzivnog straha, često praćen ubrzanim radom srca, stezanjem u grudima, nedostatkom vazduha, drhtanjem, preznojavanjem, vrtoglavicom i strahom od gubitka kontrole ili smrti.
Da li panični napad može da izazove srčani udar?
Panični napad sam po sebi najčešće nije srčani udar, ali simptomi mogu biti veoma slični. Novi, izrazito jaki ili neuobičajeni bolovi u grudima, gušenje, gubitak svesti ili naglo pogoršanje zahtevaju hitnu medicinsku procenu. Ne treba unapred pretpostaviti da je svaki takav simptom posledica anksioznosti.
Zašto osećam telesne simptome ako je problem psihički?
Anksioznost aktivira prirodni sistem organizma za odgovor na opasnost. Zato se mogu javiti lupanje srca, ubrzano disanje, napetost mišića, mučnina, znojenje i drhtanje. Simptomi nisu umišljeni — oni su stvarna telesna reakcija na strah i napetost.
Da li se anksioznost i panični napadi mogu uspešno lečiti?
Da. Postoje efikasni oblici lečenja, koji mogu uključivati psihoterapijske metode, promenu određenih navika i, kada je potrebno, terapiju lekovima. Izbor pristupa zavisi od simptoma, njihovog trajanja, intenziteta i potreba pacijenta.
Da li se lekovi za anksioznost moraju piti celog života?
Ne nužno. Vrsta terapije i trajanje lečenja određuju se individualno. Lekove ne treba samostalno uvoditi, menjati ili naglo prekidati, već isključivo u dogovoru sa lekarom.
Šta mogu da očekujem na prvom pregledu kod psihijatra?
Prvi pregled je razgovor o simptomima, njihovom trajanju, situacijama u kojima se pojavljuju, snu, raspoloženju, zdravstvenom stanju i terapiji koju koristite. Na osnovu procene lekar predlaže dalji plan lečenja.
Kada treba da zakažem pregled?
Pregled je preporučljiv kada strah i napetost traju, često se ponavljaju, dovode do izbegavanja određenih situacija ili počnu da ograničavaju posao, odnose, putovanja, san i svakodnevni život.
Prvi korak je razgovor sa stručnjakom
Ne čekajte da strah, napetost i panični napadi počnu da određuju gde možete da idete, šta možete da radite i kako ćete živeti.